Split je veliki lučki grad i sjedište Splitsko-makarska nadbiskupija. U Splitu se nalaze i nekoliko sveučilišta. Porijeklo grada se pripisuje Dioklecijanovoj palači. Grad Split, zajedno s Dioklecijanovom palačom proglašen 1979. od strane UNESCO kao svjetska kulturna baština.

Povijesna jezgra Trogira broji od 1997 kao svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Mjesto je izvanredan primjer kontinuiteta grada. Rimski grad Trogir je ne samo na Jadranu najbolje sačuvan romaničko-gotički kompleks, nego več u cijeloj istočnoj Europi.

Dana 7. srpnja 2008. je, na zasjedanju u Quebecu, UNESCO na svoj Popis svjetske baštine stavio i Starogradsko polje. U obrazloženju Svjetske organizacije se ističe kako su tamošnje nasade vinograda i maslina ostale "praktično nepromjenjene" od prve kolonizacije starih Grka i kako su jedinstveno svjedočanstvo geometrijskog sustava podjele zemlje koje se koristilo u Antici.

Hrvatski Nacionalni park Krka obuhvaća površinu od 109,5 km² 45-kilometarske dionice rijeke Krke od Knina i Skradina i donji tok potoka Čikole. Nacionalni park je osnovan 1985. godine.

Katedrala Svetog Jakova je najvažniji spomenik Šibenika i u Hrvatskoj Šibensko-kninskoj županiji i među najznačajnijih renesansnih dvoraca u Dalmaciji. Katedrala spada na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Kornati su najgušća otočna skupina u Sredozemlju, te je nastao 1980. godine kao Nacionalni park pod strogom očuvanju. Ukupna površina ovog nacionalnog parka je 220 četvornih kilometara.Područje je krškom krajoliku.

Nacionalni park Paklenica je nacionalni park u Velebitu sa rasponom od 30 km sjeveroistočno od grada Zadra na hrvatskom Jadranu i oko jedan kilometar od Starigrada. Već je proglašen 1949. godine kao nacionalni park.

Grad kojeg zbog svoje kulturne važnosti, te stoljećima dug političkog posebnog statusa često nazivaju "Biser Jadrana" i "Hrvatska Atena". Godine 1979., povijesni centar je uvršten u popis svjetske kulturne baštine od UNESCO.

Plitvička jezera zabilježena su 1979. godine kao jedna od prvih prirodnih znamenitosti diljem svijeta u UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine. Nacionalni park boji oko milijun posjetitelja godišnje. Ulaz u park se naplačuje i postoje stroga pravila ponašanja za posjetitelje.

Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokušaj zaštite izvornog ekosustava na Jadranu.

Crkva u današnjem obliku, sagrađena u 6. stoljeću, je jedan od najvažnijih vjerskih objekata u Hrvatskoj. Kako se skoro nimalo nije promijenila postala je u kasnijim vremenima jedan od glavnih referenci kasnoantičkih i ranobizantske umjetnosti na cijelom Jadranu; Godine 1997., bila je uključena u UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.